Kada pluća prestanu disati mehanizam razvoja astme

Bronhijalna astma danas je jedna od najčešćih i opasnih alergijskih bolesti. Milijuni ljudi širom svijeta ne mogu izići iz kuće bez inhalatora, koji mogu koristiti u bilo kojem trenutku i na bilo kojem mjestu. Ova teška alergijska bolest je kronična, tijekom cijelog života pacijent je prisiljen koristiti lijekove kako bi odmah spriječio ili, ako je potrebno, zaustavio napade bronhijalne astme. Kompleksan patogenetski mehanizam ove patologije sugerira rastavljanje .

Patogeneza bronhijalne astme: mehanizmi razvoja patologije

Bronhijalna astma danas pogađa oko 20% populacije razvijenih zemalja svijeta. Mnogi alergeni koji nas svakodnevno okružuju, stimuliraju povećanu senzibilizaciju tijela te su posebni čimbenici koji predisponiraju pojavu bronhijalne astme. Glavna opasnost od ove bolesti leži u činjenici da, ako se medicinska skrb ne pruži na vrijeme, pluća pacijenta mogu prestati raditi potpuno, što dovodi do smrtnog ishoda. Poznavanje mehanizama razvoja bronhijalne astme neophodno je kako bi se naučili kako pravilno liječiti ovu tešku patologiju..

Patogeneza astme:

  • koji čimbenici utječu na pojavu bronhijalne astme;
  • kronična alergijska upala dišnih putova kao patogenetski faktor;
  • koju ulogu ima bronhijalna hiperreaktivnost u razvoju astme.

Koji čimbenici utječu na pojavu bronhijalne astme

Temelj za nastanak bronhijalne astme je kronična alergijska upala respiratornog trakta. Često se bolest javlja u djetinjstvu i prati pacijenta tijekom cijelog života. Među djecom, dječaci su bolesni 30% češće nego djevojčice, a bolest u njima je teža. Postoji uzorak između čestih alergijskih bolesti u djetinjstvu i pojave bronhijalne astme. Osim toga, dokazana je genetska osjetljivost na ovu bolest: ako je bilo slučajeva ove patologije kod bliskih srodnika, rizik od razvoja bronhijalne astme značajno se povećava..

Kronična alergijska upala dišnih putova kao patogenetski čimbenik

Kronična alergijska upala prva je važna karika u patogenetskom mehanizmu razvoja bronhijalne astme. Kada masne stanice u tijelu emitiraju medijatore alergijske reakcije u krv, ton bronhija i krvnih žila na koje utječu na promjene. U ovom slučaju histamin uzrokuje trenutačne kratkotrajne bronhospazme, a leukotrieni uzrokuju odgođenost i produljenje. Medijatori također stimuliraju staničnu infiltraciju: prvo, eozinofili i neutrofili migriraju, te s dužim procesom, monociti i limfociti. Zbog toga terapijske mjere za astmu trebaju biti usmjerene na blokiranje učinaka medijatora mastocita..

Kakvu ulogu ima bronhijalna hiperreaktivnost u razvoju astme

Drugi važan patogenetski čimbenik u razvoju astme je bronhijalna hiperreaktivnost, odnosno njihova sposobnost odgovaranja bronhokonstrikcijom na različite specifične i nespecifične podražaje. Posrednici, primjerice histamin i metaholin, izravno utječu na bronhijalnu opstrukciju, a čimbenici poput vježbanja, hladnog zraka, bradikinina i tako dalje djeluju neizravno. Normalno, ton glatkih mišića bronhija se uglavnom regulira parasimpatičkim vlaknima vagusnog živca. To je stimulacija tih vlakana koja uzrokuje bronhospazam. Ovaj faktor se mora uzeti u obzir pri odabiru terapijskog režima za bolesnike s bronhijalnom astmom..